Dobrodošli na sajt Ekološkog centra u Capariću

Article Index

Veliku pa¾nju treba obratiti na skladi¹tenje jer na toplini i u

dodiru s kisikom dolazi do promjena na njima, postaju u¾egle, ¹to

mijenja njihovu vrijednost. Potrebno je biti oprezan i stoga ¹to se

na vi¹im temperaturama razvija plijesan, gljivica Aspergillus flavus,

koja luèi najjaèi prirodni toksin - aflatoksin, koji je kancerogen,

a nalazimo ga na u¾eglim i pljesnivim namirnicama.

Orah - Juglans regia

Orah je podrijetlom iz Azije, gdje i danas na podno¾jima

Himalaje postoje ¹ume oraha. U Europu su ga prenijeli rimski

legionari.

Ruski znanstvenik Mièurin nazvao je orah voæka - kombinat

zbog toga ¹to se od njega koristi sve: li¹æe, pupoljci, mladi orasi,

ljuska mladih oraha, zreli plodovi i drvo. Bere se od poèetka

svibnja do kraja lipnja.

S obzirom na izgled, orah podsjeæa na ljudski mozak te su ga

u stara vremena smatrali lijekom za mozak.

U svom sastavu jezgra oraha sadr¾i najvi¹e ulja 55-65%, koje

se sastoji od zasiæenih masnih kiselina 7%, jednostruko nezasiæenih

masnih kiselina 10% i vi¹estruko nezasiæenih masnih kiselina

44%, gdje je linolna kiselina zastupljena sa 38%; ne sadr¾i kolesterol.

Va¾an je izvor visokovrijednih bjelanèevina 15% te ugljikohidrata

10% i 6,5% biljnih vlakana. Mladi orah sadr¾i 25% vode,

a suhi samo 5%. Energetska vrijednost u 100 je grama 2898 kJ

(690 kcal). Plod oraha bogat je i vitaminima grupe B - B1, B2,

nijacinom, naroèito folnom kiselinom 66 mg%, vitaminom E,

vitaminom A, a ima i ne¹to vitamina C. Nedozreli plodovi sadr¾e

puno vitamina C, ali se tijekom sazrijevanja taj sadr¾aj znatno

smanjuje. Bogat je mineralima: kalijem, magnezijem, fosforom,

kalcijem, ¾eljezom, cinkom, a sadr¾i i klor, sumpor, mangan,

bakar.

U prehrani se orasi mogu koristiti u mnogim jelima, kao dodatak

u kombinaciji sa ¾itaricama, mahunarkama i raznim povræem

i voæem te za razne vrste slastica. Zeleni orasi ukuhavaju se u

kompot, marmeladu, slatko ili se konzerviraju na druge naèine te

prave razne ljekovite tinkture.

Orahovac - liker od oraha priprema se od zelenih oraha namo-

èenih u rakiji, uz dodatak ¹eæera, i izla¾e se sunèevoj svjetlosti.

Koristi se protiv ¾eluèanih tegoba, ali u malim kolièinama.

Orahovo li¹æe sadr¾i znatne kolièine vitamina C, tanin i eteriè-

na ulja. Koristi se za èajeve, fermentirane napitke i sl.

Bubre¾ni ga bolesnici mogu koristiti u svojoj prehrani zbog

niska sadr¾aja natrija, kao i bolesnici oboljeli od ¹eæerne bolesti.

U prehrani rekonvalescenata i pothranjenih osoba preporuèa se

uzimanje oraha u umjerenim kolièinama. U narodnoj medicini

koristio se u lijeèenju kod upala sluznica usne ¹upljine i ¾drijela te

crijevne sluznice, zatim radi otklanjanja probavnih smetnji, proèi-

¹æavanja organizma, protiv crijevnih parazita, hemoroida i proljeva.

Èaj od li¹æa oraha - 2 ¾lice suhih narezanih listova oraha

prelije se s 3 dcl hladne vode i kuha oko 5 minuta. Pusti se da

odstoji 15 minuta, procijedi i pije 2-3 ¹alice na dan.

Orah za jaèanje kose - samelje se 10 ¾lica jezgre oraha i stavi

u jednu litru alkohola. Boca se dobro zatvori i ostavi na toplom

mjestu da stoji dva tjedna. Tekuæinom se masira ko¾a glave svako

veèe i poslije masa¾e kosa se osu¹i.

Kombinacija samljevene ili narezane jezgre oraha, pomije¹ane

s medom ima dobro djelovanje kod slabokrvnosti te na ¾ivèani

sustav.

Lješnjak - Corylus avellana

Poznat je i pod nazivom: lesjak, jezgrica, li¹nik, ole¹nik, ljeska.

Pripada porodici breza. Raste samoniklo po ¹umama i oko

naselja. Grm mo¾e biti visok do 4 metra, a i uzgaja se planta¾no u

razlièitim sortama. Nekada je pokrivao velika prostranstva Europe

i Azije, a danas je dosta rasprostranjen u Italiji, Turskoj, ©vicarskoj,

Njemaèkoj. Plod je gladak, jajolik, drvenast orah u èijoj

se ljusci nalazi ukusna jestiva sjemenka.

Plod lje¹njaka dobar je izvor masti 52%, naroèito ulja 48-66%

koje sadr¾i jednostruko i vi¹estruko nezasiæene masne kiseline,

oleinsku i linolnu kiselinu. Sadr¾i i visok udio bjelanèevina 15%

te ugljikohidrata 10% i 6 grama biljnih vlakana. Uz orah, smatra

se energetski najvrednijom namirnicom. Energetska vrijednost

100 grama lje¹njaka iznosi oko 2814 kJ (670 kcal). Od vitamina

sadr¾i vitamin B1, B2, B6, nijacin, vitamin E 21mg%, a od minerala

kalij 600 mg, kalcij 200 mg, magnezij, ¾eljezo 4 mg, fosfor, natrij,

mangan, bakar i sumpor.

Lje¹njak se jede u sirovom stanju i koristi na razlièite naèine u

kulinarstvu i prehrambenoj industriji, za pravljenje èokolade i

raznih slatki¹a. Od ploda se dobiva jestivo masno ulje. U jednom

obroku dovoljno je uzeti 15-20 lje¹njaka. Fino usitnjen, ima va¾-

nu ulogu za jaèanje ¾ivèanog sustava i u prehrani bolesnika od

¹eæerne bolesti.

Kora, plod, rese, listovi i cvjetovi lje¹njaka u narodnoj medicini

koriste se u ljekovite svrhe.

U kori lje¹njaka ima tanina, smole, flavonskih heterozida koji

daju ¾uækastu boju i eterièno ulje. Svje¾e rese lje¹njaka sadr¾e oko

100 mg vitamina C. Èaj od resa dobar je za pospje¹ivanje znojenja.

U li¹æu ima puno vitamina C.

Kruh od lje¹njakovih resa - u cjelovito p¹enièno bra¹no doda

se 10% svje¾ih lje¹njakovih resa, jer su pune vitamina C, ili

su¹enih. Prije dodatka u p¹enièno bra¹no rese se kratko prokuhaju,

ocijede i prosu¹e. Kada su suhe, izmrve se ili samelju i dodaju

kru¹nom tijestu.

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaro¹-Kanjski, dr. med.